Igre na ploči

Igra na ploči je takva igra u kojoj se brojači ili predmeti placiraju, uklanjaju sa ili pomijeraju preko "ploče" (uobičajeno već predodređena površina koja je specična toj igri). Kao što su druge iz zabave, igre na ploči mogu da predstvaljaju bilo koju temu.

Postoje mnoge različite vrste i tipovi igara na ploči, uključujući i te, na najosnovnijoj razini, one koje nemaju svojstvenu temu - kao što je Checkers ili igra dame - kao i komplikovanije igre sa određenim temama kao što je Cluedo.

Igre na ploči su se igrale u većini kultura i društva kroz historiju; a neke čak i u razvijanju rane pismesnosti u najranijim civilizacijama.

Mnoge igre na ploči su sada dostupne i kao računalne igre, što može uključiti i samo računalo kao jednog od nekoliko igrača, ili kao jedinog protivnika. S porastom korištenja računala je jedan od pretpostavljenih razloga koji su doveli do relativnog opadanja korištenja i proizvodnje igara na ploči. Mnoge igre na ploči sada mogu da se igraju online ili na vezi protiv kompjutera i / ili drugih igrača. Neke web stranice dozvoljavaju igranje u stvarnom vremenu (eng. real time) i odmah pokazuju poteze protivnika, dok druge koriste e-mail da bi obavijestile igrače nakon svakog poteza.

Sreća, strategija i diplomacija

Jedan način da se kategoriziraju igre na ploči je da se napravi razlika između onih na sreću i onih koje uključuju korištenje značajne strategije. Neke igre kao što je to slučaj kod šaha su u potpunosti deterministične, oslanjajući se samo na strateški element za njihov interes. Igre za djecu s druge strane naginju prema tome da budu bazirane na sreći. Većina igara na ploči uključuju oboje, sreću i strategiju. Igrač može biti ometen slabim bacanjem kocke u Riziku ili Monopolu, ali u većini igara igrač sa superiornom strategijom će pobijediti mnogo češće. Dok neki puristi smatraju da sreća ne bi trebala biti poćeljna komponenta jedne igre, drugi smatraju da elementi sreće mogu da stvore mnoge raznolike i višestrane strategije kao koncepte kao što je očekivana mjera i upravljanje rizicima koje moraju biti uzete u obzir.

Treća važna komponenta u igri je diplomacija, ili igrači koji se međusobno dogovaraju. U igri solitaire ili poznata i kao pasijans, iz očiglednih razloga ne postoji interakcija među igračima. Igre sa dva igrača uobičajeno nemaju diplomacije ili dogovora među igračima, gdje se Lord of the Rings (Gospodar Prstenova) značajna iznimka gdje se igrači natječu sa automatiziranim neprijateljem (pogledaj članak o kooperativnim igrama). Stoga se to obično primjenjuje kod igrane sa tri ili više osoba. Važan aspekt u igri Settlers of Catan, na primjer, jeste ubijeđivanje ljudi da trguju s Vama radije nego sa drugim igračima. U Riziku jedan primjer efektivnosti diplomacije jeste kad dva ili više igrača udruže protiv drugih. Prosta diplomacija se sastoji od ubijeđivanja drugih igrača da neko drugi pobjeđuje i da bi se trebalo udružiti protiv te osobe. Teška diplomacija (baš kao kod igre koja nosi naziv Diplomacija) se sastoji od stvaranja elaborativnih planova zajedno, sa mogućnošću izdaje.

Sreća je predstavljena u igri u brojnim metodama. Najpopularnija je koristeći kockice, najčešće šestokantne. One mogu da odrede sve; od u koliko koraka igrači pomjeraju žetone, kao u Monopolu, do kako se njihove snage kreću u borbi, kao kod Rizika, ili koje resurse igrač dobija, kao kod igre Setters of Catan. Druge igre kao Sorry! (Oprosti) koriste specijalan špil karata koje, kad se miješaju kreiraju slučajnost ili igrač dobije slučajne karte. Scrabble (škrabanje) fukcioniše na sličan način tako što daje slučajne riječi. Druge igre koriste mašine za generiranje ili spinere, brojače slučajnih dužina, ili druge resurse slučajnosti. Igre koje koriste trivijalnost imaju odlične izvore slučajnosti bazirane na pitanjima koje osoba dobije. Igre na ploči u Njemačkoj se ističu u tome da češće imaju manje faktore sreće nego je to slučaj u igrama iz Sjeverne Amerike.

Zajednički uvjeti

Iako mnoge igre na ploči imaju vlastiti žargon, postoji generalizirana terminologija koja opisuje koncepte koje se odnose na osnovno funkcioniranje igre i atribute koji su zajedničke za skoro sve igre na ploči.

× Ploča za igru (ili jednostavno ploča) površina na kojoj se igra (koja je obično četverokutnog oblika); po kojoj je sama igra dobila ime, ploče za igranje su potrebna i dovoljan uvjet žanra. Većina igara koriste standariziranu ploču koja se na mijenja (šah, Go, backgammon sve imaju takvu jednu ploču), ali i mnoge ogre koriste modularnu ploču čije se komponente, pločice mogu da poprime različite oblike iz jedne sesije u drugu, ili čak za vrijeme dok se igra odvija.

× Dijelovi u igri (ili brojači ili žetona ili djelića ili pokretača) što je predstavnik igrača na stolu. Svaki igrač može da kontrolira jedan ili više dijelova igre. U nekim igrama koje uključuju upravljanje sa više dijelova igre, kao šah, određeni dijelovi imaju jedinstvene oznake i mogućnosti. U nekim modernim igrama na pločama, kao što je Clue (trag), postoje drugi dijelovi koji nisu u igračevem posjedu, kao na primjer oružje. U nekim igrama dijelovi ne reprezentiraju ili pripadaju određenom igraču.